Suche
Mein Konto
Nakon što je platforma društvenih medija X prošlog tjedna zabranjena u Brazilu, znanstvenici u zemlji počeli su mahnito tražiti još jedan internetski forum objavljivati o svojim istraživanjima, komunicirati s kolegama i biti u tijeku sa znanstvenim dostignućima. "Praćenje časopisa i važnih ljudi ono je što me drži u tijeku", kaže Regina Rodrigues, fizička oceanografkinja na Federalnom sveučilištu Santa Catarina u Florianópolisu, Brazil.
Neki se osjećaju izolirano zbog promjene. "Izgubio sam kontakt s kolegama i europskim istraživačkim grupama kojima sam se pridružio tijekom postdoktorskog studija u Španjolskoj", kaže Rodrigo Cunha, istraživač komunikacija na Federalnom sveučilištu Pernambuco u Recifeu, Brazil.
Drugi su opušteniji i ističu da su to već učinili mnogi istraživači X (bivši Twitter)., nakon što ga je kupio milijarder Elon Musk i promijenio njegova pravila, uključujući i ona o moderiranju sadržaja i potvrđivanju korisnika kao "provjerenog" ili autoritativnog izvora informacija. Sabine Righetti, istraživačica znanstvenih komunikacija na Državnom sveučilištu Campinas u Brazilu, napustila je platformu početkom prošle godine zbog, kako je smatrala, porasta agresivnog slanja poruka, posebno protiv znanstvenika, novinara i žena. “Ja sam sve te tri stvari”, kaže ona.
Ronaldo Lemos, glavni znanstvenik na Institutu za tehnologiju i društvo u Rio de Janeiru, kaže da bi zabrana mogla dati uvid u to kakav bi svijet bio bez X-a. Društvene mreže dolaze i odlaze, kaže on, ukazujući na neke koje su zatvorene, poput Googleovog Orkuta, koji je zatvoren 2014. i nekoć je bio popularan u Brazilu. “Ljudi se prilagođavaju i traže načine da rekonstruiraju svoje mreže na drugim mjestima”, kaže.
Slobodno izražavanje
Dana 30. kolovoza, brazilski sudac Vrhovnog suda Alexandre de Moraes naredio je zabranu nakon višemjesečnog sukoba s Muskom oko ograničenja slobode izražavanja.
Početkom prošlog mjeseca de Moraes je izdao sudski nalog kojim se zatvara niz računa za koje se smatra da šire dezinformacije i destabiliziraju brazilsku demokraciju. Tvrtka se nije pridržavala te je otprilike dva tjedna kasnije zatvorila svoj ured u Brazilu. De Moraes je potom izdao nalog kojim se od X traži da imenuje novog pravnog zastupnika u zemlji budući da prethodni nije postupio po sudskim nalozima. X je ignorirao naredbu, što je dovelo do zabrane. Prošlog je tjedna Vrhovni sud Brazila potvrdio kaznu de Moraesu – koja uključuje novčanu kaznu od 9000 dolara dnevno za bilo kojeg od preko 200 milijuna ljudi u Brazilu koji budu uhvaćeni kako koriste X putem virtualne privatne mreže (VPN) ili na neki drugi način. (VPN obično šifrira korisničke podatke i prikriva njihovu IP adresu.) To je više nego što većina Brazilaca zaradi godišnje.
Godinama znanstvenici koriste X ne samo za Komentari istraživanja, razgovori s kolegama i potraga za novim zaposlenicima ali i promovirati svoj rad i ispraviti nesporazume. Na primjer, tijekom pandemije COVID-19, Átila Iamarino, mikrobiolog i znanstveni komunikator iz São Paula u Brazilu, postao je omiljeni izvor o koronavirusu SARS-CoV-2, dosegnuvši više od milijun sljedbenika. "Bilo je to mjesto gdje sam razgovarao s kolegama, sastavljao argumente za prijenose uživo i razotkrivao dezinformacije koje su izlazile."
Karina Lima, klimatologinja na Federalnom sveučilištu Rio Grande do Sul u Porto Alegreu u Brazilu, nedostaje platforma jer je to bilo mjesto gdje je dobila prilike i doprla do mnogih ljudi kroz svoj rad na znanstvenoj komunikaciji. No priznaje da društveni mediji ne bi trebali biti “prostor bez zakona koji potiče govor mržnje i dezinformacije”.
Na suđenju negdje drugdje
Unatoč porastu ove vrste vijesti nakon Muskova preuzimanja 1neki istraživači su ostali pri tome. Letícia Sallorenzo, lingvistička istraživačica na Sveučilištu u Braziliji, ipak smatra da je alat koristan. Prije zabrane slučajno je proučavala internetski govor mržnje usmjeren prema de Moraesu. Zabranom joj je zabranjen ovaj rad i mora zatražiti od suda da joj dopusti korištenje X-a preko virtualne privatne mreže kako bi nastavila.
Znanstvenici izvan Brazila također osjećaju gubitak X-a u zemlji. Iako je postala manje pouzdana mreža za znanstvenike, "postoje brazilski istraživači i institucije s kojima mogu surađivati", kaže Jonathan Vicente, istraživač klimatskih promjena i zdravlja na Sveučilištu u Bernu u Švicarskoj.
Više od dva milijuna ljudi u Brazilu sada je prešlo na drugu platformu društvenih medija pod nazivom Bluesky. "To je platforma koja najviše sliči Twitteru kada je počela", kaže Iamarino. Znanstvenici ga također isprobavaju, kao i druge platforme poput mastodont i niti, kaže Lemos. Dobra vijest je da "nije da je Twitter stao i da nema alternative", dodaje.
Ali ponovna izgradnja društvenih mreža na internetu može biti teška, posebno za istraživače iz zemalja s niskim prihodima koje su slabo vidljive, kaže Rodrigues. “Teško je izgraditi mrežu kolega, pogotovo ako niste poznato ime”, kaže ona.
Iamarinu postaje jasno koja je platforma pobijedila među korisnicima kada počnu provjeravati poruke na njoj prije spavanja. Počinje to osjećati prema Blueskyju. "Stavio sam aplikaciju na svoj telefon gdje je prije bio Twitter", kaže.