Znanost pod prijetnjom: istraživači u Venezueli strahuju za svoju budućnost

Znanost pod prijetnjom: istraživači u Venezueli strahuju za svoju budućnost

Predsjednik Nicolás Maduro nastavlja svoju ofenzivu protiv političke oporbe dok sve više istraživača u Venezueli razmišlja o napuštanju zemlje. Otkako ga je Nacionalno izborno povjerenstvo proglasilo pobjednikom spornih predsjedničkih izbora u srpnju, njegova je vlada uhitila više od 1600 ljudi, uključujući studente i profesore, prema grupi za ljudska prava Foro Penal sa sjedištem u Caracasu. Edmundo González, koji se natjecao protiv Madura na izborima, pobjegao je u Španjolsku 8. rujna kako bi izbjegao uhićenje.

Znanstvenici, od kojih su neki razgovarali s Natureom pod uvjetom anonimnosti jer se boje vladine odmazde, izvještavaju o istraživanju u Venezueli već cenzurirano nedovoljno financirana, te očekuju da će se situacija i dalje pogoršavati. Upućuju na nedavni zakon koji je donijela Madurova vlada koji regulira nevladine organizacije (NVO) na koje se neki istraživači oslanjaju za financiranje ili objavljivanje svojih istraživanja. Kažu da bi ovo posljednje poglavlje Madurove vladavine moglo značiti kraj neovisne znanosti u zemlji.

"Bojim se razgovarati s vama", rekao je umirovljeni biolog Jaime Requena za Nature dok se nervozno pripremao napustiti zemlju, bojeći se da će mu vlasti oduzeti putovnicu kako bi spriječile njegov odlazak. "Ovdje znanost brzo odlazi u vodu."

Madurova vlada nije odgovorila na zahtjev za komentar.

Ministarstvo ljudske moći za znanost i tehnologiju u Venezueli izvješćuje da je oko 24.000 ljudi zaposleno u istraživanju i razvoju. Međutim, ovaj broj je pretjeran jer uključuje sve ljude koji imaju diplome i osoblje koje čisti i održava laboratorije, kaže Requena, koja prati broj znanstvenika u zemlji. Godine 2004., kada je znanost u Venezueli bila stabilnija, samo je oko 7100 znanstvenika bilo aktivno uključeno u istraživanje, kaže Requena, koji je član Venezuelanske akademije fizikalnih, matematičkih i prirodnih znanosti.

Budući da Ministarstvo znanosti više ne objavljuje jasne, pouzdane informacije o svojoj potrošnji, Requena ocjenjuje rezultate istraživanja u znanstvenim časopisima kao pokazatelj zdravlja venezuelanske znanosti. Još neobjavljena analiza koju je proveo prošle godine sugerira da sada ima maksimalno 1200 aktivnih znanstvenika.

Izbijanje bujice

Prosvjedi su izbili nakon što je Maduro proglašen pobjednikom predsjedničkih izbora u srpnju. Europska unija, Sjedinjene Države i većina južnoameričkih zemalja doveli su u pitanje legitimnost rezultata i zatražili da Maduro objavi potpuni prebrojavanje glasova.

Venezuelansko gospodarstvo je u krizi otkako je Maduro preuzeo dužnost 2013. godine. Bruto domaći proizvod pao je s oko 373 milijarde dolara u 2012. na oko 44 milijarde dolara u 2020. i sada se blago oporavio na 106 milijardi dolara. Nacionalno financiranje znanosti iznosi oko 0,3-0,4% od toga (prosjek za zemlje OECD-a je 2,7%). Procjenjuje se da je gotovo 8 milijuna ljudi - otprilike četvrtina stanovništva Venezuele - napustilo zemlju kako bi pobjeglo od nasilja, gladi i siromaštva.

Mladi znanstvenici masovno napuštaju zemlju u potrazi za kvalitetnim obrazovanjem ili stabilnom karijerom. Oni koji ostaju uglavnom su stariji istraživači – Requenino istraživanje sugerira da je prosječna dob 55 godina – koji su financijski stabilni ili mogu koristiti međunarodne veze za dobivanje sredstava.

Ali čak su i iskusni istraživači napustili zemlju. María Eugenia Grillet, 64-godišnja biologinja koja proučava epidemiologiju bolesti koje prenose komarci, preselila se u Kolumbiju u prosincu 2023. kako bi izbjegla nestanak struje i između ostalog mogla slobodno provoditi istraživanja. Prethodno je bila istraživačica na Central University of Venezuela u Caracasu, gdje je zarađivala 70 dolara mjesečno. "Svakodnevni život je vrlo težak za sve, a bit će još gori s obzirom na političku situaciju", kaže ona.

U teškom nedostatku

Javne istraživačke ustanove i sveučilišta, koji zapošljavaju većinu preostalih znanstvenika u Venezueli, bore se da svoja vrata održe otvorenima zbog nedostatka državnih prihoda i politički imenovanih dužnosnika koji loše upravljaju proračunima za obrazovanje i znanost, kažu istraživači. Nedostaje opreme, materijala i osoblja.

"Nije samo financiranje", kaže Cristina Burelli, direktorica SOSOrinoco, grupe za zagovaranje u Caracasu koja radi s istraživačima koji anonimno dokumentiraju ekološku degradaciju šuma u zemlji. "To je deinstitucionalizacija i deprofesionalizam industrije", dodaje ona. "To je namjerni pokušaj uklanjanja svakoga tko nešto zna, svakoga tko može dovesti u pitanje vladu."

Akademske slobode u zemlji započela pod Madurovim prethodnikom, Hugo Chávez, čija je vlada, u ime socijalizma 21. stoljeća, preuzela kontrolu nad financiranjem koje je prethodno izravno davano istraživačima iz privatnih kompanija. Chávez je također dao "vijećima zajednice" - grupama građana - ovlasti da određuju sveučilišne proračune i biraju sveučilišne prorektore.

Zastrašujući zakon

Danas ljudi rade na istraživanju pitanja koja bi potencijalno mogla predstavljati problem javnosti za Venezuelu, poput ponovnog pojavljivanja nekoć iskorijenjenih bolesti ili zagađenja u amazonskoj prašumi ilegalne rudarske aktivnosti – anonimno ili iz druge zemlje u kojoj su izvan dosega vlade ili cenzuriraju ono što objavljuju.

Istraživači su zabrinuti zbog stupanja na snagu zakona koji su grupe za ljudska prava opisale kao zakon protiv nevladinih organizacija. Ovaj zakon, donesen 15. kolovoza, zahtijeva od nevladinih organizacija da podijele informacije o svom financiranju, koje se ponekad koristi za financiranje istraživačkih projekata, s vladom Venezuele. Cilj zakona je osigurati da skupine civilnog društva "ne promiču fašizam, netoleranciju ili mržnju na rasnoj, etničkoj, vjerskoj, političkoj, društvenoj, ideološkoj ili rodnoj osnovi".

Istraživači koji su razgovarali s Natureom kažu da zakon daje vladi diskrecijsko pravo da poduzme mjere protiv svakoga s čijim se motivima ne slaže. "Akademici na [vodećim sveučilištima] apsolutno su prestravljeni zakonom protiv nevladinih organizacija i stoga su ušutkani", rekla je skupina venezuelanskih istraživača u izjavi nakon što su zatražili anonimnost.

Requena kaže da je znanost u Venezueli korak bliže smrti. “Znanost osigurava da nismo izolirani, da se naši umovi mogu ujediniti kako bi proizveli stvari koje pomažu cijelom čovječanstvu”, kaže. “Postoji osjećaj da sam dio čovječanstva, a ja ne mogu zamisliti da nisam dio čovječanstva.”