Prekid posta donosi više zdravstvenih prednosti nego sam post, pokazalo je istraživanje na miševima 1. Nakon što su miševi prestali jesti, matične stanice za popravak oštećenja izbile su u njihovim crijevima - ali samo kada su se miševi vratili svojoj hrani, pokazalo je istraživanje.

Međutim, ova aktivacija matičnih stanica imala je svoju cijenu: miševi su imali veću vjerojatnost da će razviti prekancerozne polipe u svojim crijevima ako su pretrpjeli genetsku promjenu koja je uzrokovala rak tijekom razdoblja nakon posta nego ako uopće nisu postili.

Ovi rezultati, 21. kolovoza uPrirodaobjavljeni pokazuju da “regeneracija nije besplatna”, kaže Emmanuelle Passegué, biologinja matičnih stanica na Medicinskom centru Irving Sveučilišta Columbia u New Yorku, koja nije bila uključena u studiju. “Postoji tamna strana koju treba razmotriti.”

Brzi put do zdravlja

Istraživači već desetljećima proučavaju potencijalne zdravstvene dobrobiti posta, a postoje dokazi da ta praksa može pomoći u odgađanju određenih bolesti i produžiti životni vijek glodavaca. Međutim, temeljni biološki mehanizmi koji stoje iza ovih dobrobiti bili su misterij.

Godine 2018. Ömer Yilmaz, biolog za matične stanice na Massachusetts Institute of Technology u Cambridgeu, i njegovi kolege otkrili su da su matične stanice vjerojatno uključene. Tijekom posta te stanice počinju sagorijevati masti umjesto ugljikohidrata kao izvor energije, što rezultira povećanjem njihove sposobnosti popravljanja oštećenja crijeva kod miševa 2.

Yilmaz i njegovi kolege željeli su shvatiti kako i kada post dovodi do povećanja aktivnosti i broja matičnih stanica. U svom najnovijem radu istraživači su ispitivali tri skupine miševa: životinje koje su postile 24 sata, one koje su postile 24 sata i nakon toga im je dopušteno jesti 24 sata te one kojima je bilo dopušteno jesti bilo kada tijekom istraživanja.

Matične stanice crijeva najbrže su se razmnožavale kod miševa kojima je nakon posta davana hrana. Ove matične stanice pomažu popraviti i regenerirati crijevnu stijenku proizvodeći velike količine molekula zvanih poliamini, koji su važni za rast i diobu stanica.

“Toliko je naglaska na postu i tome koliko dugo treba postiti da smo nekako previdjeli cijelu drugu stranu jednadžbe: što se događa kada ste siti,” kaže Yilmaz.

Loša strana

Budući da crijevne matične stanice također mogu biti izvor prekanceroznih stanica zbog svoje sposobnosti stalne diobe, kada se gen koji uzrokuje rak aktivirao tijekom perioda ponovnog hranjenja, veća je vjerojatnost da će životinje razviti tumore nego one koje nisu postile.

Upravo su te dodatne osjetljivosti na rak gurnule životinje preko ruba i prema razvoju tumora, a ne sam čin jedenja, kaže Nada Kalaany, stručnjakinja za metabolizam raka na Harvard Medical School u Bostonu, Massachusetts.

Istraživači bi uvijek trebali biti zabrinuti zbog svega što bi moglo uzrokovati rak, ali Valter Longo, biogerontolog sa Sveučilišta Južne Kalifornije u Los Angelesu, kaže da su miševi s promijenjenim genima bili "gotovo osuđeni da dobiju rak" i da blagi porast rizika utvrđen u ovoj studiji možda nije široko primjenjiv. Ističe studiju koju je objavio 2015. godine i koja je otkrila 45% smanjenje abnormalnog rasta stanica i tkiva kod miševa koji su postili u usporedbi sa životinjama koje nisu.

Longo umjesto toga kaže da su rezultatiPrirodaStudija bi mogla pomoći u identificiranju načina za provedbu koordinirane stanične regeneracije za popravak oštećenih tkiva, kao što je to kod ljudi s upalom crijeva ili Crohnovom bolešću.

Također je nejasno jesu li rezultatiPrirodastudija se odnosi na ljude i ako da, kako. Yilmaz kaže da on i njegovi kolege provode kliničko ispitivanje kako bi saznali. Ali rezultati pokazuju da razdoblje ponovnog hranjenja stvara "ranjivo stanje" koje bi moglo zahtijevati dodatan oprez protiv svega što bi moglo oštetiti staničnu DNK, kaže on.