Čini se da dob ne utječe na sposobnost pamćenja i prepoznavanja glazbene teme, za razliku od mnogih drugih oblika pamćenja.

“Uvijek čujete anegdote o tome kako ljudi s teškom Alzheimerovom bolešću ne mogu govoriti, ne prepoznaju ljude, ali mogu pjevati pjesme iz svog djetinjstva ili svirati klavir”, kaže feministička muzikologinja Sarah Sauvé, koja trenutno radi na Sveučilištu Lincoln u Velikoj Britaniji.

Prijašnja istraživanja su pokazala da su mnogi aspekti pamćenja pod utjecajem dobi, kao što su: Zadaci dohvaćanja koji zahtijevaju obradu u stvarnom vremenu, tijekom zadataka prepoznavanja koji se pojavljuju na poznate informacije i automatski procesi, nisu pogođeni. Utjecaj dobi na sposobnost pamćenja glazbe također je proučavan, ali Sauvé je bio zainteresiran za istraživanje tog učinka u stvarnom okruženju kao što je koncert.

U njoj danas uPLoS JEDANobjavljena studija 1Testirali su koliko dobro grupa od oko 90 zdravih odraslih osoba u dobi od 18 do 86 godina može prepoznati poznate i nepoznate glazbene teme na koncertu uživo. Sudionici su regrutirani na nastupu Newfoundland Symphony Orchestra u St. John’su, Kanada. Još 31 osoba gledala je snimku koncerta u laboratoriju.

Istraživanje se fokusiralo na tri glazbena djela koja su svirana na koncertu:Malo noćne glazbeMozarta, za koji su istraživači pretpostavili da je većina sudionika upoznata, i dva posebno naručena eksperimentalna djela; od kojih je jedan bio tonalan i lak za slušanje, drugi je bio više atonalan i nije bio u skladu s tipičnim melodijskim normama zapadne klasične glazbe. Kratka melodijska fraza iz svake od tri skladbe odsvirana je tri puta na početku svake skladbe, a sudionici su zatim zabilježili kada su prepoznali tu temu u skladbi.

Melodična fraza izMalo noćne glazbebio je jednako dobro prepoznat u svim dobnim skupinama i glazbenim pozadinama, bez primjećenog pada u prepoznavanju s godinama. Svi su sudionici bili manje sigurni u identificiranju teme u nepoznatom tonskom djelu, a još nesigurniji u nepoznatom atonalnom djelu. Ovaj obrazac također nije varirao s dobi. Studija također nije otkrila razlike vezane uz dob u rezultatima između onih koji su prisustvovali koncertu u usporedbi s onima u laboratoriju.

Steffen Herff, kognitivni neuroznanstvenik sa Sveučilišta u Sydneyu, Australija, kaže da razlog zbog kojeg se čini da je glazbeno pamćenje otporno na kognitivna opadanja povezana sa starenjem može biti povezan s emocijama koje glazba budi u ljudima, uzrokujući da postane čvršće ugrađena u pamćenje. “Iz općeg istraživanja pamćenja znamo da zapravo amigdala – ili emocionalna obrada – funkcionira pomalo poput pečata značaja”, kaže on.

Glazba također slijedi određena pravila, pa je "relativno lako prilično dobro pogoditi što se dogodilo između", kaže Herff.

Studija je prikupila ograničene podatke o kognitivnom zdravlju nekih sudionika, te stoga nije mogla dati detaljan uvid u učinke kognitivnog oštećenja ili neurodegenerativnih bolesti na prisjećanje pamćenja. Ali Herff kaže da postoji veliki interes za korištenje glazbe kao vrste "kognitivne skele" - to jest, kao pomoć pri pamćenju za druge informacije - kod ljudi s neurodegenerativnim bolestima kao što je demencija.