Ranije ove godine, australski Veliki koraljni greben prokuhao je na temperaturama višim od bilo čega što je doživio u najmanje četiri stoljeća, rekli su istraživači klime. Rezultati – koje imaju danasPrirodaobjavljeno 1i pripisuju klimatskim promjenama koje je uzrokovao čovjek – dolaze dok znanstvenici žure procijeniti učinke razumjeti najintenzivniji i najopsežniji događaj izbjeljivanja koralja ikada zabilježen na kompleksu grebena dugom 2300 kilometara.

"Sada imamo dugoročnu evidenciju koja pokazuje koliko su ovi nedavni događaji ekstremni", kaže Ben Henley, klimatolog sa Sveučilišta Melbourne u Australiji i glavni autor studijePriroda-Studija. Henley i njegovi kolege određuju prošlost
Temperature mora na Velikom koraljnom grebenu bušenjem i kemijskom analizom jezgri skeleta koralja na 22 lokacije u golemom kompleksu grebena.

Koralji obično se izbjeljuju kada su izložene visokim temperaturama: Izbacuju šarene alge koje žive u njima i opskrbljuju ih energijom putem fotosinteze. Ovisno o težini i trajanju događaja izbjeljivanja
koralji se mogu oporaviti ili umrijeti, prijeteći bioraznolikim ekosustavima koji osiguravaju stanište za ribarstvo, privlače turiste i štite obale od oluja.

Trend otkriven u najnovijoj studiji je jasan: na prijelazu stoljeća, nakon što je započela industrijalizacija, temperature mora na grebenu počele su postojano rasti. A tijekom posljednja dva desetljeća temperature su naglo porasle
porastao, pri čemu se pet od šest najtoplijih godina u 407-godišnjem rekordu razine mora dogodilo od 2016. i odgovara velikim događajima izbjeljivanja.

Nesigurne implikacije

Studija izlazi gotovo u isto vrijeme kada i Australski institut za znanost o moru (AIMS) u Townsvilleu, njegov posljednji izvještaj objavljeno o stanju Velikog koraljnog grebena uključujući podatke iz zračnih i podvodnih istraživanja koralja provedenih nakon masovnog izbjeljivanja koralja početkom ove godine
postao. Ova analiza, objavljena 7. kolovoza, sadrži neke ohrabrujuće vijesti: mnoga područja grebena oporavila su se od 2016. kada je veliko izbjeljivanje dovelo do raširene smrtnosti koralja.

Ali istraživači upozoravaju da učinci ovogodišnjeg masovnog izbjeljivanja koralja nisu u potpunosti obuhvaćeni izvješćem i da znanstvenici možda neće dobiti potpunu sliku smrtnosti koralja još 6-9 mjeseci. Oko
30-50% grebena ispitanih iz zraka još uvijek je u opasnosti, kaže Neal Cantin, biolog za koralje u AIMS-u koji je pomogao u istraživanjima.

"Koralji mogu ostati izbijeljeni i preživjeti neko vrijeme, tako da nećemo znati puni učinak dok ne prođemo kroz fazu oporavka", kaže Cantin. “Ali ako nastavimo doživljavati ovu razinu ubrzanog zagrijavanja i češće
Ako vidimo događaje izbjeljivanja, taj proces oporavka će se prilično brzo pogoršati.”

Topla voda

NajnovijiPrirodaStudija se fokusira na srednje godišnje temperature od siječnja do ožujka, kada su temperature mora na grebenu vrhunske. Ove je godine površinska temperatura Koraljnog mora u tom razdoblju dosegla vrhunac
u prosjeku 1,73°C iznad prosjeka 1618-1899, prema novom zapisu kostura koralja. Henley i njegovi kolege modelirali su Zemljinu klimu sa i bez povijesnih emisija stakleničkih plinova i otkrili da
Rekordni trend zagrijavanja oceana ne bi bio moguć bez ljudske aktivnosti.

Istraživači vjeruju da bi dokazi potencijalno mogli natjerati UNESCO, obrazovnu, znanstvenu i kulturnu organizaciju Ujedinjenih naroda, da poduzme nešto Odluka ove godine da se preispita nedodavanje Velikog koraljnog grebena na popis mjesta svjetske baštine u opasnosti
snimati.

Rezultati studije su zabrinjavajući, "ali ne i iznenađujući", kaže Robert Streit, ekolog za grebene sa Sveučilišta u Melbourneu. Australska vlada predstavila je plan za ulaganje milijardi dolara Mjere očuvanja grebena ulagati u pomoć koraljima da se prilagode toplijim vodama, no Streit se pita hoće li to biti dovoljno za rješavanje problema uništenja uzrokovanog globalnim zagrijavanjem. "Generirati
Imamo li lažne nade da znanost može riješiti ove probleme?”

Henley kaže da je jasno da greben neće preživjeti u sadašnjem obliku ako temperature nastave rasti, a to postavlja važna pitanja o tome što će ostati u narednim desetljećima. “Mislim da je to vjerojatno
Veliki koraljni greben bit će potpuno drugačije mjesto za 20-30 godina,” kaže on.