Otkupljuje Nagovještaj peludi kihanje ili kašalj? Znanstvenici su otkrili živčane stanice koje pokreću jednu reakciju umjesto druge: "neuroni kihanja" u nosnim prolazima prenose signale kihanja u mozak, a zasebni neuroni šalju poruke kašlja, pokazalo je istraživanje provedeno na miševima 1.

Nalazi bi mogli dovesti do novih i poboljšanih tretmana za stanja kao što su alergije i kronični kašalj. To je dobra vijest jer ove bolesti mogu biti "nevjerojatno frustrirajuće", a nuspojave trenutnih tretmana mogu biti "izuzetno problematične", kaže pulmolog Matthew Drake sa Sveučilišta Oregon Health & Science u Portlandu, koji nije bio uključen u rad. Studija je provedena danas uĆelijaobjavljeno.

Signali izbacivanja sluzi

Prethodni rad 2imati Neuroni u respiratornom traktu miša temeljeni na proteinskim kompleksima kategoriziran, nazvani ionski kanali, koji se prenose na površini stanica.

Kako bi otkrili koji nosni neuroni uzrokuju kihanje, istraživači su izložili miševe različitim spojevima za koje se zna da aktiviraju određene vrste ionskih kanala.

Pogodili su metu kada je tvar zvana BAM 8-22 natjerala miševe na kihanje. Poznato je da spoj aktivira ionski kanal nazvan MrgprC11, što je navelo istraživače na hipotezu da neuroni koji nose MrgprC11 uzrokuju kihanje. Zapravo, istraživači su otkrili da su bolesni miševi kojima su izbrisani neuroni za koje se sumnjalo da kihanje, a zatim im je data gripa, bili još uvijek bolesni, ali nisu imali kihanje.

Mikrografie eines Mausnasengangs mit markierten Nies-Neuronen in Rot

Čak i kada su neuroni kihanja nestali sa slike, bolesni miševi su ih i dalje imali reakcije nalik kašlju na infekciju gripom. Koristeći metode slične onima koje ciljaju na neurone kihanja, istraživači su pratili reakciju kašlja na grupu neurona u dušniku koji izražavaju signalnu kemikaliju zvanu somatostatin.

Virusi se "vrlo brzo razvijaju", kaže neurobiolog i koautor studije Qin Liu sa Sveučilišta Washington u St. Louisu, Missouri. To bi moglo objasniti zašto postoje dva odvojena sustava koja ih mogu otkriti i eliminirati u dišnim putovima.

Sada Liu i njezini kolege žele otkriti što se događa nakon što se neuroni za kihanje i kašljanje pokrenu i pošalju signale mozgu. Ona vjeruje da njihovi signali vjerojatno putuju do respiratornog kontrolnog centra u mozgu, gdje mijenjaju obrasce disanja kako bi proizveli ili kašalj ili kihanje.

Ostali neuroni kihanja?

Sljedeći veliki izazov je otkriti postoje li slični skupovi neurona kod ljudi, kaže neurobiolog Patrik Ernfors s Karolinska instituta u Stockholmu. Prvi dokazi upućuju na to da je to slučaj, kaže Liu, ali potrebno je više istraživanja.

Neki istraživači sumnjaju da postoji više neurona za kihanje i kašljanje koji čekaju da budu otkriveni. Većinu odgovora na senzorne informacije pokreću brojne kategorije neurona, a kihanje i kašljanje vjerojatno su slični, kaže senzorni neurobiolog Stephen Liberles s Harvard Medical School u Bostonu, Massachusetts.

Kašalj može biti toliko uporan da uzrokuje da se ljudi onesvijeste, kaže Drake. Pa ipak, liječnici nemaju dobre mogućnosti za liječenje kašlja. Opioidi poput kodeina najjači su dostupni lijekovi, ali mogu učiniti ljude izrazito pospanima i stvaraju ovisnost.

Ovaj nedostatak učinkovitih lijekova može navesti liječnike da se odreknu ublažavanja kašlja, kaže Drake. “Nadam se da će se kako nove terapije budu izlazile na tržište, način na koji razmišljamo o tome kako liječiti [kašalj] i naš entuzijazam za liječenje promijeniti”, kaže.