Znanstvenici upozoravaju da klimatske promjene Europu pretvaraju u leglo bolesti koje prenose komarci. Duža ljeta, više temperature i obilne padaline stvaraju povoljne uvjete za komarce u regijama gdje prije nisu mogli rasti.
Brojke koje je objavio Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) pokazuju da je ove godine u 15 europskih zemalja već bilo 715 lokalno prenesenih slučajeva virusa Zapadnog Nila (WNV). Time je veći broj slučajeva u odnosu na isto razdoblje prošle godine i desetogodišnji prosjek. Do 4. rujna od posljedica zaraze umrla je 51 osoba.
"Ovo je nova normala", kaže Céline Gossner, stručnjakinja za nove i vektorske bolesti pri ECDC-u u Stockholmu, Švedska. Očekuje se da će broj slučajeva WNV-a porasti u rujnu i listopadu, dodaje ona.
Istraživači savjetuju ljudima koji žive u područjima gdje su zabilježene epidemije da poduzmu mjere opreza kako bi izbjegli ubode komaraca.
"Problem s kojim se suočavamo je da bi nova mjesta mogla postati žarišta prijenosa koja prethodno nisu bila spremna za to", objašnjava Houriiyah Tegally, genomski epidemiolog sa Sveučilišta Stellenbosch u Južnoj Africi.
Smrtonosna groznica
Oko 20% WNV infekcija rezultira groznicom virusa Zapadnog Nila, koja uzrokuje groznicu, glavobolju, povraćanje i umor. Neurološke komplikacije javljaju se u manje od 1% slučajeva i mogu uključivati po život opasno oticanje mozga.
“Obično većina nas ima imunološki sustav koji se jednostavno bori protiv virusa”, kaže Stephen Rich, medicinski zoolog sa Sveučilišta Massachusetts Amherst. Međutim, stariji ljudi i oni s oslabljenim imunološkim sustavom podložniji su ozbiljnijim komplikacijama, dodaje. U Europi je većina prijavljenih slučajeva kod osoba starijih od 65 godina.
TheCulex pipiensKomarci, koji prenose WNV sa zaraženih ptica na ljude i druge životinje, osobito konje, porijeklom su iz Europe. Virus je prisutan na kontinentu od 1950-ih. Međutim, klimatske promjene rezultirale su produljenim razdobljima prijenosa, tako da se sve više regija suočava s epidemijama, uključujući područja u kojima ranije nisu bile prijavljene infekcije WNV-om. "Kada se ovi virusi prošire u zajednicama koje prethodno nisu imale imunitet, možete vidjeti velike epidemije", kaže Rachel Lowe, klimatska znanstvenica u Barceloni Supercomputing Center u Španjolskoj. Studija objavljena ranije ove godine zaključuje da su klimatske promjene olakšale prostorno širenje WNV-a diljem Europe. 1
Topli uvjeti doveli su i do pojave azijskog tigrastog komarcaAedes albopictus, koja prenosi “tropske” bolesti kao što su denga groznica i chikungunya, uspjela se proširiti. Ova vrsta se sada etablirala u 13 europskih zemalja i unesena je u 7 drugih. Obje se bolesti zbog toga šire: ovog su ljeta Italija i Francuska prijavile 22 lokalno prenesena slučaja denga groznice, a u Francuskoj je otkriven jedan slučaj chikungunye.
Kako se broj toplih i kišnih dana povećava, komarci - koji uspijevaju u ovakvim uvjetima - šire se "na više geografske širine i također na više nadmorske visine", kaže Lowe.
Iako su klimatske promjene važan čimbenik u izbijanju bolesti, one nisu jedini uzrok. Povećana putovanja, osobito nakon pandemije COVID-19, potiču prijenos virusa preko granica. Porast slučajeva denga groznice u Europi djelomično je nuspojava rekordnih epidemija drugdje u svijetu: Južna i Srednja Amerika trenutno se bore s najgorom zabilježenom sezonom denga groznice, pri čemu je broj slučajeva već oko 230% veći 2024. nego u isto vrijeme prošle godine.
Preprint iz srpnja čiji je suautor Tegally otkrio je da sojevi virusa denga groznice u Etiopiji vrlo nalikuju sojevima iz epidemije u Italiji 2023. 2“Nemoguće je dokazati smjer ovog kretanja”, kaže Tegally. Ali to nam "pokazuje da je svijet vrlo međusobno povezan, a Europa bi također mogla djelovati kao izvor ovih arbovirusa u nekom trenutku, ako već nije, jer postoji lokalni prijenos."
Izbjegavajte šavove
S porastom bolesti koje prenose komarci u područjima gdje su prije bile rijetke, istraživači savjetuju ljudima da paze na izbjegavanje uboda korištenjem repelenata protiv komaraca, nošenjem svijetle odjeće dugih rukava i prekrivanjem prozora mrežama protiv komaraca.
Izbjegavanje stajaće vode u urbanim vrtovima, posudama ili vazama za cvijeće također pomaže smanjiti broj potencijalnih mjesta za razmnožavanje, kaže Lowe. Azijskog tigrastog komarca lako je prepoznati po nogama s crno-bijelim prugama, dodaje ona.
Znanstvenici također upozoravaju na rizik od asimptomatskih nositelja koji nesvjesno kontaminiraju banke krvi bolestima poput WNV-a kada daju krv. "Iako je rizik na neki način dobro ograničen jer imamo mnogo testova i postupaka, mogao bi utjecati na dostupnost zaliha krvi i organa", kaže Céline. Američki centri za kontrolu i prevenciju bolesti otkrili su da je ove godine 190 darivatelja krvi u Sjedinjenim Državama bilo pozitivno na WNV.
Rizici u nastajanju poput ovih naglašavaju potrebu za pažljivim praćenjem bolesti koje prenose komarci, čak i u područjima gdje nisu endemske.
"Uvijek postoji rizik da će se pojaviti nova vektorska bolest", kaže Gossner. "Moramo biti spremni."
