Zašto smrtonosna ptičja gripa još nije stigla do Australije?

Zašto smrtonosna ptičja gripa još nije stigla do Australije?

Australija i ostatak Oceanije posljednje su regije slobodne od visokopatogenog soja ptičje gripe koji se širi svijetom masivnih uginuća ptica i izazvala veliku epidemiju mliječna goveda u Sjedinjenim Državama. Zašto su životinje u ovoj južnoj regiji do sada izbjegle zarazu ostaje misterij, no znanstvenici imaju nekoliko teorija.

Frank Wong, virolog u CSIRO australskom centru za pripravnost na bolesti u Geelongu, objašnjava da je Australija geografski izolirana i da nema uvoza žive peradi. Mnoge vrste ptica u zemlji su endemske i ne migriraju u regije gdje je virus prisutan širenje je.

Međutim, Michelle Wille, virologinja u Centru za genomiku patogena na Sveučilištu u Melbourneu, naglašava da je dolazak virusa u Australiju “pitanje kada, a ne hoće li”.

Pregled ptica

Wille vjeruje da će migranti na velike udaljenosti, poput obalnih i morskih ptica koje migriraju iz Sibira i Aljaske u Australiju preko jugoistočne Azije, najvjerojatnije donijeti virus u zemlju.

Ovog su tjedna australski znanstvenici, uključujući Willea, počeli testirati prvu od gotovo 1000 ptica selica na virus. U nadolazećim tjednima, tim će uhvatiti klinaste strige (Ardenna pacifica) i kratkorepe strige (Ardenna tenuirostris) dok migriraju od sjeverne jeseni do južnog proljeća. Noću škarasti spavaju u rupama u zemlji i relativno ih je lako uhvatiti. Istraživači će uzeti bris ptica na virus i izvaditi krv da testiraju antitijela koja ukazuju na prethodnu izloženost. Oni će posebno testirati H5N1 klasu 2.3.4.4b, koji je uzrokovao goleme smrti ptica i bolesti kod nekih sisavaca.

Istraživači će putovati na sedam lokacija diljem Australije, od Broomea na sjeverozapadu do otoka Lord Howe na istoku i otoka Phillip na jugu.

Smrtonosne patke?

Wille ističe da je drugi mogući put prijenosa virusa putem Patke mogao voditi. Znanstvenici vjeruju da patke i guske koje migriraju u drugim dijelovima svijeta mogu širiti bolest, a da se same od nje ne zaraze.

To je zato što epitelne stanice pataka imaju senzor, poznat kao RIG-I, koji detektira invaziju virusa influence i pokreće imunološki odgovor koji normalno osigurava da se on odbije. Kirsty Short, virologinja sa Sveučilišta Queensland u Brisbaneu, objašnjava da su patke možda razvile takve obrambene mehanizme kroz ponavljane infekcije s manje patogenim oblicima virusa u Aziji, što im daje postojeći imunitet. Iako se ne razboljevaju od H5N1, ipak mogu prenijeti virus, pa se patke skupljaju u jezerima i ribnjacima s drugim pticama, povećavajući mogućnost širenja bolesti.

Izolirani ekosustavi

Još jedan razlog zašto je Oceanija trenutno slobodna od virusa je taj što su vrste pataka u regiji endemične i nemaju tendenciju migrirati u inozemstvo.

Ta se izolacija djelomično objašnjava biogeografskom granicom poznatom kao Wallaceova linija, koju je prvi opisao prirodoslovac Alfred Russel Wallace 1859. Ova linija prolazi kroz Indoneziju. Mnoge životinjske vrste teže ostati s jedne ili s druge strane crte, a zbog te izolacije životinje sa svake strane su različite. Michael Andersen, evolucijski biolog sa Sveučilišta New Mexico u Albuquerqueu, opisuje ovaj fenomen kao "veliku misteriju" svijeta.

Oštra linija razdvajanja također može značiti da virus nije prilagođen životinjama istočno od Wallaceove linije, objašnjava Wong. "Virusi ptičje gripe, uključujući ovaj visoko patogeni virus ptičje influence, posebno su dobro prilagođeni određenim vrstama", kaže on. Ptice u Australiji možda imaju genetski profil koji izbjegava uobičajeni put infekcije virusom, ali do sada nitko nije testirao ovu hipotezu.

Iako su mnoge vrste pataka migratori na kratke udaljenosti i imaju tendenciju da ne prijeđu Wallaceovu crtu, postoje neke vrste - uključujući pacifičku crnu patku (Anas superciliosa) i patku (Dendrocygna guttata) - koje to čine, a Wille vjeruje da bi one mogle unijeti H5N1 u regiju.

Ako se otkrije virus, vladini veterinari će odmah intervenirati kako bi eutanazirali pogođeno stanovništvo, što se dogodilo kada su u Victoriji u svibnju otkriveni sojevi H7N3 i H7N9 gripe.

Short kaže da je utjecaj na australske ptice, sisavce i ekosustave nejasan ako se dogodi, ali da će mnoge vrste vjerojatno biti ranjive. "To je veliki jaz u istraživanju", dodaje ona.