Snaga Nocebo efekta: kada hipnoza ne uspije u stomatološkoj kirurgiji

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Zanimljiva studija pokazuje kako nocebo efekt utječe na hipnozu tijekom stomatološke operacije! Hipnoza je kasnije to prevladala. #Znanost #Hipnoza

Interessante Studie zeigt, wie Nocebo-Effekt Hypnose bei Zahn-OP beeinträchtigt! Hypnose überwand dies anschließend. #Wissenschaft #Hypnose
Zanimljiva studija pokazuje kako nocebo efekt utječe na hipnozu tijekom stomatološke operacije! Hipnoza je kasnije to prevladala. #Znanost #Hipnoza

Snaga Nocebo efekta: kada hipnoza ne uspije u stomatološkoj kirurgiji

Ova se studija usredotočuje na posebno intrigantan slučaj u stomatologiji, u kojem je pacijent koji se smatrao vrlo hipnotibilnim bio podvrgnut stomatološkoj operaciji—točnije, vađenju umnjaka. Umjesto tradicionalnih metoda anestezije, medicinski tim se oslonio na hipnozu kao jedinu metodu anestezije. Pacijent je prethodno imao pozitivna iskustva s hipnozom tijekom stomatoloških zahvata.

Začudo, hipnoza isprva nije djelovala. Uzrok problema bila su negativna očekivanja pacijenta, potaknuta skeptičnim mišljenjem drugog stomatologa o učinkovitosti hipnoze kao metode anestezije. To je dovelo do povećane aktivnosti simpatičkog živčanog sustava – što se očituje povećanim otkucajima srca, povećanom elektrodermalnom aktivnošću i smanjenom varijabilnošću srčanog ritma – što ukazuje na pojačanu reakciju na stres.

Međutim, nakon produbljivanja hipnoze, postignuta je potpuna hipnotička analgezija. Uspješno izvođenje operacije povezano je sa smanjenjem navedenih pokazatelja stresa i povećanjem varijabilnosti srčanog ritma, što ukazuje na povećanu aktivnost parasimpatičkog živčanog sustava. Ovaj slučaj ilustrira koliko psihologija i očekivanja pacijenta mogu utjecati na fizičku reakciju na tretmane boli.

Implikacije ovog istraživanja su dalekosežne. Na praktičnoj razini pokazuje da hipnoza može biti učinkovita metoda anestezije, pod uvjetom da pacijent ima pozitivan stav prema njoj i da je na odgovarajući način pripremljen. Ona također naglašava važnost komunikacije u medicinskom polju: negativna mišljenja i očekivanja mogu doslovno utjecati na uspjeh liječenja. Ovaj bi slučaj u budućnosti mogao dovesti do ozbiljnijeg razmatranja hipnoze kao alternativne ili komplementarne metode anestezije u stomatologiji te do intenziviranja edukacije u području komunikacije s pacijentom.

Osnovni pojmovi i pojmovi

  • Anästhesie: Medizinische Maßnahme zur vorübergehenden Ausschaltung der Schmerzempfindung während medizinischen Eingriffen.
  • Hypnose: Ein Zustand veränderter Aufmerksamkeit und erhöhter Suggestibilität, bei dem das Bewusstsein des Individuums so modifiziert wird, dass es auf Anregungen reagieren kann.
  • Nocebo-Effekt: Ein negativer Effekt auf die Gesundheit, der eintritt, weil der Patient erwartet, dass eine Behandlung oder ein Medikament schädlich sein wird.
  • Sympathisches Nervensystem: Teil des autonomen Nervensystems, der in Stresssituationen den Körper auf Aktivität vorbereitet („Kampf-oder-Flucht“-Reaktion).
  • Parasympathisches Nervensystem: Teil des autonomen Nervensystems, der für Ruhe und Erholung des Körpers zuständig ist.
  • Herzratenvariabilität: Die Variation in den Zeitintervallen zwischen Herzschlägen. Ein Indikator für die Aktivität des autonomen Nervensystems.
  • Elektrodermale Aktivität: Veränderungen im elektrischen Widerstand der Haut aufgrund der Schweißproduktion, die mit emotionalen Zuständen verbunden ist.

Uspješno prevladavanje nocebo reakcije produbljivanjem hipnoze u stomatologiji

Predstavljena studija ispituje izvanredan slučaj u kojem je pacijentu s visokom hipnotizabilnošću odstranjen treći molar koristeći hipnozu kao jedinu metodu anestezije. Pacijent je u prošlosti uspješno završio slične postupke pod hipnozom, ali u ovom slučaju prvotno se dogodila neočekivana nocebo reakcija, koja je bila posljedica negativnih prethodnih informacija od prethodnog stomatologa.

Ova nocebo reakcija očitovala se dvjema pritužbama pacijenta i povezanim povećanjem simpatičke aktivnosti, što je dokazano povećanom brzinom otkucaja srca i elektrodermalnom aktivnošću, kao i smanjenom varijabilnošću otkucaja srca. Produbljivanje hipnoze u konačnici je dovelo do potpune hipnotičke analgezije i omogućilo uspješan završetak postupka. Ova promjena korelirala je sa smanjenjem brzine otkucaja srca i elektrodermalne aktivnosti, kao i povećanjem varijabilnosti brzine otkucaja srca, što ukazuje na preokret u ravnoteži simpatičke i parasimpatičke aktivnosti.

Pacijentov postoperativni samoizvještaj potvrdio je da je početni neuspjeh hipnoze bio posljedica snažnog nocebo učinka izazvanog skeptičnim stavom prethodnog stomatologa i negativnom komunikacijom o učinkovitosti hipnoze kao metode anestezije kod uklanjanja trećeg kutnjaka.

Rezultati ovog slučaja ilustriraju značajan potencijal hipnoze u dentalnoj anesteziji i naglašavaju važnost komunikacije između stomatologa i pacijenta u kontekstu upravljanja očekivanjima i izbjegavanja nocebo reakcija zbog negativnih prethodnih informacija. Oni također naglašavaju važnost fizioloških mjerenja za bilježenje učinkovitosti i uspjeha hipnotičkih intervencija.

Cijeli istraživački članak s detaljnim metodama, rezultatima i raspravama dostupan je na https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/38363817.